Rž1 g 13/2017 ponašanje podnosioca prigovora

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rž1k, Rž1kp, Rž1g, Rž1r, Rž1gp, Rž1 u, Rž1up 13/2017
31.08.2017. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, sudija Milomir Nikolić, u postupku radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku predlagača AA iz ..., odlučujući o žalbi predlagača i o žalbi BB iz ... izjavljenim protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu R4 g 36/17 od 29.06.2017. godine, bez ispitnog postupka, dana 31.08.2017. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana žalba predlagača i potvrđuje rešenje Apelacionog suda u Beogradu R4 g 36/17 od 29.06.2017. godine.

ODBACUJE SE kao nedozvoljena žalba BB iz ... izjavljena protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu R4 g 36/17 od 29.06.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu R4 g 36/17 od 29.06.2017. godine, u prvom stavu izreke, odbijen je kao neosnovan prigovor predlagača kojim je tražio da se utvrdi da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u postupku koji se vodi kod Apelacionog suda u Beogradu u predmetu Gž 6328/15 (sada Gž 3101/17). U drugom stavu izreke, odbačen je kao nedozvoljen zahtev predlagača za isplatu obeštećenja u visini od 300 evra u dinarskoj protivvredosti.

Protiv navedenog rešenja predlagač je blagovremeno izjavio žalbu iz svih zakonskih razloga.

Takođe je protiv navedenog rešenja žalbu izjavila i BB iz ... .

Ispitujući pobijano rešenje, na osnovu člana 16. i 17. Zakona o zaštiti o pravu na suđenje u razumnom roku ( „Službeni glasnik RS“, broj 40/15), odlučeno je da žalba predlagača nije osnovana.

O žalbi je odlučivao sudija određen godišnjim rasporedom postavljen u sudu po osnovu člana 16. stav 4. navedenog zakona.

U postupku nisu učinjene bitne povrede parničnog postupka iz člana 374. stav 2. ZPP, na koje Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.

Apelacioni sud u Beogradu je sproveo ispitni postupak, pa je, odlučujući o podnetom prigovoru radi ubrzanja postupka od 05.05.2017. godine, sa ispravkom od 08.05.2017. godine, utvrdio da je predlagač u svojstvu tužioca podneo tužbu protiv dva fizička lica i Republike Srbije radi brisanja upisa prava svojine na stanu u kući i prava korišćenja na zemljištu na kome se kuća nalazi. Tužba je podneta 27.08.2009. godine i o tužbenom zahtevu još nije odlučeno. U tužbi je kao vrednost predmeta spora označen iznos od 505.000,00 dinara. Od momenta podnošenja tužbe do 23.12.2010. godine, tužilac je dva puta označavao novu vrednost spora, pa su u vezi ocene stvarne nadležnosti doneta dva rešenja prvostepenog suda i to 11.06.2010. godine i 03.02.2011. godine, protiv kojih su izjavljivanje žalbe i sprovedeni žalbeni postupci, a sproveden je i postupak pred Vrhovnim kasacionom sudu po predlogu tužioca od 15.03.2010. godine za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda. Odlučeno je i o tužiočevom zahtevu za izuzeće sudije Prvog osnovnog suda u Beogradu koji postupa u ovom predmetu. Takođe je odlučeno i o zahtevu za ispravku prvostepenih rešenja protiv kojih je takođe izjavljena žalba, a sprovedeni su i žalbeni postupci. Pošto je okončan postupak po predlogu za delegaciju, te postupak po zahtevu za izuzeće i žalbeni postupak povodom žalbe izjavljene protiv rešenja kojim se Prvi osnovni sud u Beogradu po drugi put oglasio stvarno nenadležnim, održano je prvo ročište za glavnu raspravu dana 17.04.2013. godine pred Višim sudom u Beogradu. Od tada do podnošenja prigovora za ubrzanje postupka bilo je zakazano šest ročišta za glavnu raspravu od kojih je jedno održano, dok ostala nisu održana i to ili zbog toga što su stranke to predložile ili zbog neispunjenosti procesnih pretpostavki, jer dostava poziva nije bila uredna, ali i zato što je bio u toku postupak za lišenje poslovne sposobnosti umešača BB iz ... . U toku postupka doneto rešenje kojim je cenjen prigovor litispedencije kao i rešenje o predlogu tužioca da se donese presuda zbog propuštanja u odnosu na jednog od tuženih. Povodom žalbi tužioca i tuženih izjavljivanih protiv rešenja koja su donošena u toku ovog postupka, odlučivao je više puta nadležni drugostepeni sud. Rešenjem Višeg suda u Beogradu P 614/12 od 27.05.2014. godine dozvoljeno je mešanje na strani tužioca BB. U vezi poslovne sposobnosti umešača vodi se poseban postupak za lišenje poslovne sposobnosti. Predmet je bio četiri puta pred Vrhovnim kasacionim sudom i to zbog predloga tužioca za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda, izjavljene posebne revizije tužioca protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu, zahteva tužioca za zaštitu zakonitosti protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu i Višeg suda u Beogradu i predloga za rešavanje spornog pravnog pitanja. Predmet je bio dostavljen na uvid i Republičkom javnom tužiocu, povodom zahteva tužioca za preispitivanje pravnosnažnog rešenja Apelacionog suda u Beogradu. Po predlogu tužioca i umešača su više puta od strane postupajućih sudija svih stepena vršene ispravke rešenja ili odbijani predlozi za ispravku istih. Predmet je 25.05.2017. godine ponovo dostavljen Apelacionom sudu u Beogradu radi odlučivanja o žalbama tužioca i umešača.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja pravilna je ocena nižestepenog suda o neosnovanosti prigovora, pri čemu je sud vodio računa o svim kriterijumima za ocenu trajanja razumnog roka primenom člana 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Merila za ocenu trajanja suđenja u razumnom roku propisana su u članu 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prema kome se pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku uvažavaju sve okolnosti predmeta suđenja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda i vrsta predmeta suđenja ili istrage, značaj predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranaka tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, zatim poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski rokovi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluka.

Prema članu 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, svako ima pravo da nezavistan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja bi bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega. Imajući u vidu citirane odredbe predlagač je imao Ustavom zajemčena prava da se o njegovom zahtevu reši na navedeni način.

Imajući u vidu navedeno, kao i utvrđeno činjenično stanje, pravilan je zaključak nižestepenog suda da u toku predmetnog postupka nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku s obzirom na složenost ove pravne stvari i doprinos predlagača trajanju postupka. Stoga su suprotni navodi žalbe predlagača neosnovani.

Iz navedenih razloga je na osnovu člana 18. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, odlučeno kao u prvom stavu izreke.

Prema članu 14. stav 1. Zakona o zaštiti o pravu na suđenje u razumnom roku, stranka ima pravo na žalbu ako je njen prigovor odbijen ili ako predsednik suda o njemu ne odluči u roku od dva meseca od dana prijema prigovora. Pošto BB iz ... nije stranka u postupku po prigovoru za ubrzanje postupka, pa u skladu sa članom 14. stav 1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, ista nema pravo na žalbu protiv prvostepene odluke, zbog čega je doneta odluka kao u drugom stavu izreke.

Sudija

Milomir Nikolić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić