Przz 12/2019 2.5.29.1 Zahtev za zaštitu zakonitosti; 4.3 ostali prekršaji; 2.5.11.2. branilac okrivljenog

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Przz 12/2019
27.11.2019. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Katarine Manojlović Andrić, predsednika veća, Gordane Džakula, Radmile Dragičević Dičić, Miroljuba Tomića i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Dragicom Vranić, kao zapisničarem, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ptz br. 375/19 od 31.07.2019. godine protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Beogradu 39 Pr 73007/17 od 24.08.2018. godine i rešenja Prekršajnog apelacionog suda 116 Prž br. 6894/19 od 02.04.2019. godine, u predmetu prekršaja, u javnoj sednici veća, održanoj dana 27.11.2019. godine, doneo je

P R E S U D U

Zahtev se USVAJA, UKIDAJU SE presuda Prekršajnog suda u Beogradu 39 Pr 73007/17 od 24.08.2018. godine i rešenje Prekršajnog apelacionog suda 116 Prž br. 6894/19 od 02.04.2019. godine i predmet vraća Prekršajnom sudu u Beogradu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Prekršajnog suda u Beogradu 39 Pr 73007/17 od 24.08.2018. godine okrivljeni AA sa prebivalištem u ... – ..., oglašen je odgovornim, što je dana 24.08.2017. godine u …, … časova na graničnom prelazu Aerodrom „…“ u … izvršio uvoz trofeja, glave sa rogovima srndaća – primerka zaštićene vrste Capreolus capreolus, bez uvozne dozvole nadležnog ministarstva, a što je suprotno odredbama člana 94. Zakona o zaštiti prirode, čime je učinio prekršaj iz člana 125. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti prirode, za šta je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 260.000,00 dinara, pod pretnjom donošenja posebnog rešenja o načinu izvršenja neplaćene novčane kazne i izrečena mu je zaštitna mera trajnog oduzimanja predmeta, a obavezan je i na snošenje troškova postupka u iznosu od 1.200,00 dinara, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Postupajući po žalbi branioca okrivljenog, Prekršajni apelacioni sud je rešenjem 116 Prž 6894/19 od 02.04.2019. godine žalbu branioca okrivljenog odbacio kao neblagovremenu.

Protiv presude Prekršajnog suda u Beogradu 39 Pr 73007/17 od 24.08.2018. godine i rešenja Prekršajnog apelacionog suda 116 Prž 6894/19 od 02.04.2019. godine Republički javni tužilac je podigao zahtev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 1. tačka 14) i stav 2. tačka 3. i 4. u vezi člana 161. stav 1. i člana 272. stav 1. tačka 1. i 2. Zakona o prekršajima i povrede materijalnog prava iz člana 265. stav 1. tačka 5) Zakona o prekršajima. Smatra da je pobijano rešenje drugostepenog suda kojim je odbačena žalba branioca okrivljenog kao neblagovremena nezakonito jer u spisima nema dokaza da je prvostepeni sud presudu dostavio niti pokušao da dostavi braniocu okrivljenog, a što je bila obaveza prvostepenog suda na osnovu člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima. Pored toga u spisima predmeta se nalazi žalba branioca okrivljenog sa prijemnim štambiljem prvostepenog prekršajnog suda u kome je kao datum njenog prijema naveden 28.11.2018. godine, ali nije navedeno kako je žalba predata odnosno da li je predata sudu neposredno ili poslata preko pošte, dok je uz inicijativu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti branilac okrivljenog Republičkom javnom tužiocu podneo fotokopiju potvrde o prijemu pošiljke u pošti … sa recepisom RE … od 26.11.2018. godine u 10,00 časova, naslovljene na Prekršajni sud u Beogradu, na kojoj je upisano ime okrivljenog AA. Smatra da kako nije sporno da je okrivljeni prvostepenu presudu primio 19.11.2018. godine, a iz poštanske povratnice proizlazi da je žalba predata preporučenom pošiljkom pošti 26.11.2018. godine, žalba jeste bila blagovremena jer prema odredbi člana 136. stav 3. Zakona o prekršajima kada je izjava upućena preko pošte preporučenom pošiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje pošti smatra se danom predaje onome kome je upućeno. U odnosu na prvostepenu prekršajnu presudu ukazuje da je izreka ove presude u delu pravne kvalifikacije prekršaja nejasna i da su nejasni razlozi dati u vezi te kvalifikacije. Ovog stoga što je okrivljeno fizičko lice oglašeno odgovornim za prekršaj iz člana 125. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti prirode koja odredba ne propisuje odgovornost fizičkog lica za prekršaj već odgovornost pravnog lica za privredni prestup. Ističe da su nejasni razlozi iz prvostepene presude i u delu koji se odnosi na izrečenu novčanu kaznu jer je u presudi navedeno da je kazna propisana članom 126. stav 5. Zakona o zaštiti prirode u rasponu od 250.000,00 do 500.000,00 dinara, te da je izrečena u iznosu od 260.000,00 dinara. Međutim, odredbom člana 126. stav 5. Zakona o prekršajima propisana je novčana kazna za fizičko lice u rasponu od 50.000,00 do 150.000,00 dinara. Predlaže da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev, pobijano rešenje i presudu ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovnu odluku.

Vrhovni kasacioni sud je obavestio o sednici veća Republičkog javnog tužioca, koji, iako uredno obavešten, nije pristupio.

Postupajući po podnetom zahtevu i ispitujući pobijanu presudu i rešenje u smislu odredbe člana 287. Zakona o prekršajima (''Službeni glasnik RS'' 65/13, 13/16 i 98/16), Vrhovni kasacioni sud je našao da je zahtev osnovan.

Osnovano Republički javni tužilac zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da je pobijano rešenje Prekršajnog apelacionog suda 116 Prž 6894/19 od 02.04.2019. godine, doneto uz bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tač. 3. i 4. Zakona o prekršajima, jer i po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda zaključak drugostepenog suda da je branilac okrivljenog izjavio žalbu nakon proteka zakonskog roka od osam dana od dana prijema prvostepene presude nejasan je i u suprotnosti sa stanjem u spisima. Ovo stoga što se u spisima predmeta nalazi samo povratnica kojom se potvrđuje da je prvostepena presuda dostavljena okrivljenom dana 19.11.2018. godine, te se u spisima nalazi i žalba branioca okrivljenog sa prijemnim štambiljem prvostepenog suda na kome je kao datum njenog prijema naveden 28.11.2018. godine bez navođenja načina predaje žalbe, odnosno bez navođenja da li je predata sudu neposredno ili poslata preko pošte, dok u spisima nema dokaza da je prvostepeni sud uopšte pokušao da dostavi svoju presudu, shodno članu 161. stav 1. Zakona o prekršajima, braniocu okrivljenog.

Osnovano Republički javni tužilac u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje i da je presuda Prekršajnog suda u Beogradu 39 Pr 73007/17 od 24.08.2018. godine doneta uz bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 1. tačka 14) i stav 2. tačka 3) Zakona o prekršajima i povredu materijalnog prava iz člana 265. tačka 5) Zakona o prekršajima.

Prema dispozitivu osporene prvostepene presude okrivljeni AA oglašen je odgovornim za prekršaj iz člana 125. stav 1. tačka 6. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“ br. 36/09, 91/12 ispr. i 14/16), za šta mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 260.000,00 dinara, pri čemu se prvostepeni prekršajni sud u obrazloženju, u delu koji se odnosi na izrečenu novčanu kaznu, pozvao na odredbu člana 126. stav 5. Zakona o zaštiti prirode, navodeći da je tom odredbom propisana novčana kazna u rasponu od 250.000,00 do 500.000,00 dinara.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda izreka pobijane prvostepene presude je nerazumljiva, a dati razlozi nejasni i protivurečni. Ovo stoga što je odredbom člana 125. Zakona o zaštiti prirode sankcionisan privredni prestup i propisano novčano kažnjavanje za pravno lice odnosno odgovorno lice u pravnom licu, dok je okrivljeni u ovom predmetu fizičko lice.

Pored toga, odredbom člana 126. stav 5. Zakona o zaštiti prirode, na koju se prvostepeni prekršajni sud u pobijanoj presudi pozvao, propisana je novčana kazna u rasponu od 50.000,00 do 150.000,00 dinara, pa su dispozitiv pobijane presude i dati razlozi u obrazloženju nejasni i u delu koji se odnosi na izrečenu novčanu kaznu.

S obzirom na sve izloženo, Vrhovni kasacioni sud je našao da je podneti zahtev osnovan, pa je na osnovu člana 287. stav 4. Zakona o prekršajima, odlučio kao u dispozitivu, s tim što je u ponovnom postupku prvostepeni prekršajni sud dužan da postupi po odredbi člana 290. ovog zakona.

PRESUĐENO U VRHOVNOM KASACIONOM SUDU

dana 27.11.2019. godine, Przz 12/2019

Zapisničar,                                                                                                         Predsednik veća – sudija,

Dragica Vranić,s.r.                                                                                         Katarina Manojlović Andrić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić