Rev2 417/2015 privremena sprečenost za rad

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 417/2015
16.09.2015. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Predraga Trifunovića, predsednika veća, Zvezdane Lutovac i Jelene Borovac, članova veća, u parnici tužioca B.B. iz Z. kod P., koga zastupa punomoćnik LJ.K., advokat iz P., protiv tuženog E. a.d. B., RJ M. iz P., čiji je punomoćnik D.D., advokat iz P., radi poništaja rešenja o otkazu ugovora o radu, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 332/14 od 02.10.2014. godine, u sednici održanoj 16. septembra 2015. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 332/14 od 02.10.2014. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Prijepolju P1. br. 69/12 od 17.10.2013. godine, usvojen je tužbeni zahtev tužioca pa je poništeno rešenje tužene od 27.05.2009. godine o otkazu ugovora o radu zbog povrede radne discipline.

Pobijanom drugostepenom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženog i prvostepena presuda je potvrđena.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu presudu na osnovu člana 399. ranije važećeg ZPP, pa je našao da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 361. stav 2. tačka 9. ranijeg ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Neosnovani su revizijski navodi u kojima se ističe da je drugostepeni sud učinio relativno bitnu povredu iz člana 361. stav 1. u vezi sa procesnim pravilima koja važe za donošenje drugostepene presude jer je po stanovištu revizijskog suda žalbeni sud ocenio sve bitne žalbene navode koji bi mogli biti od značaja za zakonitost prvostepene presude.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužiocu je otkazan ugovor o radu rešenjem od 27.05.2009. godine zato što se za vreme privremene sprečenosti za rad dana 08.04.2009. godine nije javljao na telefonske pozive, a kada se javio predstavniku poslodavca je odgovorio da se nalazi u bolnici i da čeka primanje infuzije. Kada je predstavnik poslodavca otišao da tu činjenicu proveri nije ga zatekao u bolnici. Pozvao je tužioca i dobio odgovor da se on nalazi kod brane naspram Doma revolucije. Opisanim radnjama po stanovištu poslodavca učinio je povredu radne discipline. U vreme opisane povrede radne discipline tužilac je bio privremeno sprečen za rad. Naredbom poslodavca od 04.11.2008. godine predviđeno je da se zaposleni koji je privremeno sprečen za rad mora javljati neposredno rukovodiocu do 8 časova. Istu obavezu ima i kada treba da ode na kontrolni pregled kod lekara. U slučaju iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja ima obavezu da se javni neposrednom rukovodiocu. Nepoštovanje te naredbe ima za posledicu otkaz ugovora o radu. Sa sadržinom te naredbe upoznati su svi zaposleni. Spornog dana 08.04.2009. godine kada je vršena kontrola od strane tuženog tužilac nije do 8 sati obavestio neposrednog rukovodioca o kontrolnom pregledu kod lekara, već u toku istog dana do 13 sati došao u prostorije tuženog.

Kod takvog činjeničnog stanja prvostepeni sud je usvojio tužbeni zahtev smatrajući da tužilac nije učinio povredu radne discipline (to stanovište potvrdio je i drugostepeni sud).

Na utvrđeno činjenično stanje pravilno je primenjeno materijalno pravo kada je tužbeni zahtev usvojen.

Upravna i disciplinska vlast poslodavca prema zaposlenima prostire se na radno mesto i ambijent rada. Izuzetno poslodavac može da utvrđuje da li zaposleni u slučaju privremene sprečenosti za rad zloupotrebljava pravo i bolovanje koristi protivno svrsi. ''Bolovanje'' se otvara na osnovu nalaza i mišljenja odgovarajućeg lekara i poslodavac u slučaju sumnje može zahtevati proveru zdravstvene sposobnosti (član 103. stav 5. ranije važećeg Zakona o radu koji je bio na snazi u vreme donošenja rešenja o otkazu). Kada poslodavac utvrdi da zloupotreba bolovanja postoji on može dati otkaz zaposlenom (poseban otkazni razlog).

Zakonom određena kontrola zaposlenog van mesta rada je izuzetak koji se mora usko tumačiti. Zbog toga poslodavac ne može da nameće pozitivnu obavezu zaposlenom da mu se za vreme privremene sprečenosti za rad javlja o svom kretanju i lekarskim kontrolama. Obaveza zaposlenog ''o javljanju'' ograničena je na slučajeve predviđene u zakonu. Ona postoji u članu 103. ranije važećeg Zakona o radu po kome je on dužan da najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad. Tu potvrdu mogu dostaviti članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu. Ako zaposleni živi sam potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu. Lekar je dužan da izda potvrdu (član 103. st. 1, 2, 3. i 4). Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog u skladu sa zakonom (član 103. stav 5).

Imajući u vidu izloženo, a naročito načelo o zaštiti dostojanstva na radu kao vrhunskog kriterijuma, poslodavac van zakonom utvrđenih normi u vršenju upravljačke i disciplinske vlasti ne može proširivati svoja ovlašćenja radi vršenja kontrole zdravlja zaposlenog, niti ga obavezivati da se za vreme privremene sprečenosti za rad u toku dana više puta javlja o svom kretanju.

S obzirom da zakon ne sadrži obavezu zaposlenog da se za vreme privremene sprečenosti za rad javlja poslodavcu o merama lečenja, kontrole i uopšte o svom zdravstvenom stanju, to neodazivanje na pozive poslodavca ili eventualni nesporazum o tome gde se u vreme poziva zaposleni nalazi ne predstavlja povredu radne discipline, pa su neosnovani revizijski navodi u kojima se ističe da je zaposleni zbog navodno pogrešnih obaveštenja i nejavljanja tu povredu učinio.

Na osnovu člana 405. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća sudija

Predrag Trifunović,s.r.