Rž g 148/2014 doprinos predlagača

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rž g 148/2014
27.11.2014. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudije: Branka Stanića, kao predsednika veća, sudije Gordane Ajnšpiler-Popović i sudije Jelene Borovac, kao članova veća, u postupku predlagača R.I. iz D.J. za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, rešavajući po žalbi predlagača koja je izjavljena protiv rešenja Apelacionog suda u Nišu 2.R4 g 63/14 od 29.09.2014. godine, doneo je u sednici veća održanoj dana 27.11.2014. godine, sledeće

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana žalba predlagača R.I. iz D.J..

POTVRĐUJE SE rešenje Apelacionog suda u Nišu 2.R4 g 63/14 od 29.09.2014. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Apelacionog suda u Nišu 2.R4 g 63/14 od 29.09.2014. godine odbijen je zahtev predlagača R.I. iz D.J. za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku kojim je tražio da se utvrdi povreda prava u predmetu Osnovnog suda u Leskovcu P 1111/12 i da se naloži otklanjanje povreda okončanjem spora, kao neosnovan.

Protiv navedenog rešenja predlagač je blagovremeno izjavio žalbu iz svih razloga predviđenih zakonom a posebno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud uvaži žalbu preinači pobijano rešenje i usvoji zahtev predlagača, naloži prvostepenom sudu da donese odluku u najkraćem mogućem roku i dosudi predlagaču naknadu zbog povrede prava na suđenje i u razumnom roku u iznosu od 150.000,00 dinara.

Odlučujući o izjavljenoj žalbi na osnovu člana 8b stav 3. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“ broj 116/08 i 101/13), Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijano rešenje primenom člana 402. a u vezi sa članom 386. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ broj 72/11 ... 55/14) i na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku na čiju primenu upućuje član 8v Zakona o uređenju sudova, i nalazi da je žalba predlagača neosnovana.

Prema stanju u spisima predmeta predmetna parnica zasnovana je tužbom S.I. iz D.J. od 08.07.2008. godine a protiv tuženog R.I. predlagača u ovom postupku, radi utvrđivanja postojanja prava stvarne službenosti prolaza. Apelacioni sud u Nišu je ocenio da se radi o složenoj parnici i da je sud imao propusta u postupanju, jer nije dovoljno vodio računa o procesnoj disciplini ali je i zaključio da je dužina trajanja postupka u najvećoj meri prouzrokovana ponašanjem predlagača kao stranke u postupku, jer je između ročišta za glavnu raspravu sudu dostavljao u kratkom vremenskom razmaku, dva, tri ili više podnesaka, zbog čega je veći broj rasprava odlagan, da bi se tužilac ili geodetski veštak izjasnio po ovim podnescima, da je od ukupnog broja ročišta, jedno ročište odloženo usled neblagovremenog dostavljanja podneska od strane tužioca. Pored toga utvrđeno je da je predlagač tražio izuzeće prethodnog i sada postupajućeg sudije, što je takođe doprinelo dužem trajanju postupka. Posmatrajući celokupan tok postupka, koji traje 6 godina i 3 meseca, kao i objektivne okolnosti koje su uzrokovale odlaganje određenih procesnih radnji, Apelacioni sud je zaključio da nema značajnijeg doprinosa postupajućeg suda u ovako predugom trajanju postupka, već da je u najvećoj meri za to odgovoran upravo predlagač, pa je sa svih navedenih razloga odbio zahtev predlagača za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku nalazeći da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Leskovcu P 1111/12.

Prema oceni Vrhovnog kasacionog suda, pravilno je Apelacioni sud u Nišu na osnovu izvršenog uvida u spise predmeta P broj 1111/12 i analize postupanja predlagača i opisom radnji koje su preduzete od strane suda u toku postupka,( koliko ročišta je održano koliko neodržano i zbog čega je došlo do odlaganja ročišta) te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, zaključio da je došlo do odugovlačenja postupka ali da odgovornost za trajanje postupka u najvećoj meri je upravo na predlagaču-tuženom u tom sporu i pravilno zaključio da predlagaču nije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku. Sledom izloženog, navodi žalbe predlagača ne mogu prihvatiti kao osnovani. Predlagač u žalbi opisuje celokupan tok postupka, radnje koje su preduzete kako od strane suda tako i od strane njega kao tuženog u tom postupku i po sopstvenoj proceni, daje ocene koje su radnje bile nezakonite i izvodi zaključak da mu je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku i da mu treba dosuditi novčanu naknadu zbog povrede ovog prava Međutim samo sud je ovlašćen da ceni pravilnost i zakonitost postupka i da utvrdi ima li doprinosa i odgovornosti suda ili stranke u dugom trajanju postupka, što je Apelacioni sud i učinio

Na osnovu svega izloženog, Vrhovni kasacioni sud primenom člana 401. tačka 2. Zakona o parničnom postupku je odlučio kao u izreci.

Predsednik veća-sudija

Branko Stanić,s.r.